Četvrta knjiga MojsijevaInformacije o knjizi
U pustinji
31
1Gospod je zatim rekao Mojsiju:
2„Osveti Izraelove sinove na Madijancima. Posle toga bićeš pribran svom narodu.”
3Mojsije je rekao narodu: „Opremite ljude između sebe za vojsku, da napadnu Madijance i da izvrše Gospodnju osvetu nad Madijancima.
4Pošaljite u vojsku po hiljadu od svakog plemena, od svih Izraelovih plemena.”
5Tako je od mnogih hiljada Izraelaca bilo određeno po hiljadu iz svakog plemena, dvanaest hiljada naoružanih ljudi.
6Mojsije ih je poslao u rat, po hiljadu od svakog plemena, a s vojskom je poslao i Finesa, sina sveštenika Eleazara. On je nosio svete stvari i trube za oglašavanje.
7I oni su zaratili s Madijanom, kao što je Gospod zapovedio Mojsiju, i pobili su sve muškarce.
8Među onima koje su pobili bili su i madijanski carevi, naime, Evin, Rekem, Sur, Or i Reva, pet madijanskih careva. I ubili su mačem Valama, Veorovog sina.
9A Madijanke i njihovu decu Izraelovi sinovi su zarobili. I zaplenili su svu njihovu krupnu i sitnu stoku i svu njihovu imovinu.
10I spalili su sve gradove u kojima su živeli i sva njihova naselja.
11Pokupili su sve ono što su uzeli kao plen, i ljude i stoku.
12I zarobljenike i sve što su uzeli i oplenili doveli su Mojsiju i svešteniku Eleazaru i zboru Izraelovih sinova u logor, u pustim ravnicama Moava kod Jordana, prema Jerihonu.
13Tada su im Mojsije, sveštenik Eleazar i svi poglavari zbora izašli u susret izvan logora.
14I Mojsije se razgnevio na vojne zapovednike, na poglavare nad hiljadama i poglavare nad stotinama, koji su se vraćali iz vojnog pohoda.
15Mojsije im je rekao: „Zar ste ostavili u životu sve žene?
16Evo, baš su one po Valamovoj reči namamile Izraelove sinove da budu neverni Gospodu kod Fegora, tako da je na Gospodnji zbor došla pošast.
17Zato sada pobijte svu mušku decu i sve žene koje su legle s muškarcem.
18A za sebe ostavite u životu sve devojke koje nisu legle s muškarcem.
19A vi ostanite izvan logora sedam dana. Svako ko je ubio neku dušu i svako ko je dotakao ubijenog neka se očisti trećeg i sedmog dana, i vi i vaši zarobljenici.
20Očistite od greha svu odeću, sve što je od kože, od kozje dlake i od drveta.”
21Tada je sveštenik Eleazar rekao vojnicima koji su bili u bici: „Ovo je zakonska odredba koju je Gospod dao Mojsiju:
22‘Zlato, srebro, bakar, gvožđe, kalaj i olovo,
23sve što podnosi vatru propustite kroz vatru i biće čisto. Ali neka se ipak očisti i vodom očišćenja. A sve što ne podnosi vatru propustite kroz vodu.
24Sedmog dana operite svoju odeću i bićete čisti, a posle toga možete ući u logor’.”
25Gospod je ovako rekao Mojsiju:
26„Prebroj plen, zarobljene ljude i stoku, ti i sveštenik Eleazar i poglavari otačkih domova u zboru.
27Podeli plen na dva dela, na one koji su bili u bici i išli u pohod i na ceo ostali zbor.
28Od ratnika koji su išli u pohod uzmi kao deo za Gospoda po jednu dušu od pet stotina, od ljudi, od krupne stoke, od magaraca i od sitne stoke.
29Uzmite to od njihove polovine i dajte svešteniku Eleazaru kao prilog Gospodu.
30A od polovine koja pripadne Izraelovim sinovima uzmi po jedno od pedeset, od ljudi, od krupne stoke, od magaraca i od sitne stoke, od svake vrste životinja, i daj ih Levitima, koji imaju dužnost da se staraju o Gospodnjem šatoru.”
31Mojsije i sveštenik Eleazar učinili su kao što je Gospod zapovedio Mojsiju.
32A plena, koji je ostao od onoga što su zaplenili oni koji su išli u pohod, bilo je šesto sedamdeset pet hiljada ovaca,
33sedamdeset dve hiljade goveda,
34i šezdeset jedna hiljada magaraca.
35A ljudskih duša, žena koje još nisu legle s muškarcem, svih duša bilo je trideset dve hiljade.
36Polovina koja je pripala onima koji su išli u pohod iznosila je trista trideset sedam hiljada i petsto ovaca.
37A deo za Gospoda iznosio je šesto sedamdeset i pet ovaca.
38Goveda je bilo trideset i šest hiljada, a od toga je deo za Gospoda iznosio sedamdeset i dva.
39Magaraca je bilo trideset hiljada i petsto, a od toga je deo za Gospoda iznosio šezdeset i jedan.
40Ljudskih duša je bilo šesnaest hiljada, a od toga je deo za Gospoda iznosio trideset i dve duše.
41I Mojsije je predao svešteniku Eleazaru deo određen za prilog Gospodu, kao što je Gospod zapovedio Mojsiju.
42A od polovine koja je pripala Izraelovim sinovima, koju je Mojsije odvojio od onoga što je pripalo ljudima koji su išli u rat,
43dakle, polovina koja je pripala zboru iznosila je trista trideset sedam hiljada i petsto ovaca,
44trideset i šest hiljada goveda,
45trideset hiljada i petsto magaraca
46i šesnaest hiljada ljudskih duša.
47Od polovine koja je pripala Izraelovim sinovima Mojsije je uzeo po jednu dušu od pedeset, i od ljudi i od životinja, i dao ih Levitima, koji su bili zaduženi da se staraju o Gospodnjem šatoru, kao što je Gospod zapovedio Mojsiju.
48Zatim su Mojsiju pristupili vojni zapovednici nad hiljadama vojnika, poglavari nad hiljadama i poglavari nad stotinama,
49i rekli su mu: „Tvoje sluge su prebrojale ratnike koji su nam povereni i javljeno je da nijedan od nas ne fali.
50Neka zato svako od nas prinese kao prinos Gospodu ono što je zaplenio, predmete od zlata, lančiće što se nose oko gležnja i narukvice, pečatne prstenove, minđuše i drugi ženski nakit, da se izvrši obred očišćenja za naše duše pred Gospodom.”
51Tako su Mojsije i sveštenik Eleazar primili od njih zlato, sav taj nakit.
52Svega priloženog zlata, koje su poglavari nad hiljadama i poglavari nad stotinama priložili Gospodu, bilo je šesnaest hiljada sedamsto pedeset sikala.
53Vojnici su zadržali svaki svoj plen.
54Tako su Mojsije i sveštenik Eleazar primili zlato od poglavara nad hiljadama i poglavara nad stotinama i uneli ga u šator od sastanka za spomen Izraelovim sinovima pred Gospodom.