Druga knjiga dnevnikaInformacije o knjizi
Divrej Hajamim Bais
18
1Josafat je stekao veliko bogatstvo i slavu. On se ženidbom srodio s Ahavom.
2Posle nekoliko godina otišao je kod Ahava u Samariju. Ahav je prineo na žrtvu mnogo ovaca i goveda za njega i za ljude koji su bili s njim. Zatim ga je nagovarao da pođe s njim na Ramot u Galadu.
3Tako je Ahav, car Izraela, upitao Josafata, Judinog cara: „Hoćeš li ići sa mnom na Ramot u Galadu?” A on mu odgovori: „Ja sam kao i ti, moj je narod kao i tvoj narod, krenućemo s tobom u rat.”
4Ali Josafat još reče caru Izraela: „Molim te, najpre pitaj Gospoda šta će reći.”
5Tako je car Izraela okupio proroke, njih četristo, i rekao im: „Da li da krenemo u bitku protiv Ramota u Galadu ili da odustanemo od toga?” A oni su odgovorili: „Idi, jer će ga Bog predati caru u ruke.”
6Ali Josafat upita: „Zar ovde nema još nekog od Gospodnjih proroka? Da pitamo i preko njega.”
7Na to car Izraela reče Josafatu: „Ima još jedan čovek preko kog bismo mogli da pitamo Gospoda za savet, ali ja ga mrzim jer mi ne proriče dobro, nego uvek samo zlo. To je Miheja, Jemlin sin.” Ali Josafat reče: „Neka car ne govori tako.”
8Tada je car Izraela pozvao jednog dvoranina i rekao mu: „Dovedi brzo Miheju, Jemlinog sina.”
9Car Izraela i Josafat, Judin car, sedeli su svaki na svom prestolu, odeveni u carske haljine, na gumnu kod samarijskih vrata, a svi proroci prorokovali su pred njima.
10Sedekija, Hananin sin, načinio je sebi gvozdene rogove i rekao: „Ovako kaže Gospod: ‘Ovim ćeš bosti Sirijce dok ih ne istrebiš’.”
11I svi drugi proroci prorokovali su isto tako: „Idi na Ramot u Galadu i pobedićeš, jer će ga Gospod predati caru u ruke.”
12Glasnik koji je otišao da pozove Miheju reče mu: „Evo, proroci složno objavljuju dobro caru. Molim te, neka tvoja reč bude kao i njihova i proreci dobro.”
13Ali Miheja reče: „Tako živ bio Gospod, Bog moj, šta mi on kaže, to ću govoriti.”
14Kad je došao pred cara, car ga upita: „Miheja, da li da krenemo u bitku protiv Ramota u Galadu ili da odustanem od toga?” A on mu odgovori: „Idi i pobedićeš, biće vam predati u ruke.”
15Na to mu car reče: „Koliko ću te puta zaklinjati da mi govoriš samo istinu u Gospodnje ime?”
16Tada on reče: „Vidim sve Izraelce rasejane po gorama kao ovce koje nemaju pastira. Gospod je rekao: ‘Ovi nemaju gospodara. Neka se u miru vrate svaki svojoj kući’.”
17Tada car Izraela reče Josafatu: „Zar ti nisam rekao da mi neće prorokovati dobro, nego zlo?”
18Miheja još reče: „Zato čujte Gospodnju reč: Vidim Gospoda kako sedi na svom prestolu, a sva nebeska vojska stoji mu s desne i s leve strane.
19Gospod je rekao: ‘Ko će prevariti Ahava, cara Izraela, da krene na Ramot u Galadu i da tamo padne?’ Jedan je rekao ovako, a drugi onako.
20Na kraju je došao jedan duh, stao pred Gospoda i rekao: ‘Ja ću ga prevariti.’ Gospod ga je upitao: ‘Kako?’
21On je odgovorio: ‘Otići ću i biću lažljiv duh u ustima svih njegovih proroka.’ A on je rekao: ‘Uspećeš da ga prevariš. Idi i učini tako.’
22I evo, Gospod je stavio prevaran duh u usta ovih tvojih proroka, ali Gospod ti najavljuje nevolju.”
23Tada Sedekija, Hananin sin, priđe Miheji, udari ga po obrazu i reče: „Kako to da je Gospodnji Duh otišao od mene da bi govorio tebi?”
24Miheja odgovori: „Evo, videćeš to onog dana kad uđeš u najskrovitiju sobu da se sakriješ.”
25Tada car Izraela reče: „Uzmite Miheju i odvedite ga Amonu, gradskom zapovedniku, i Joasu, carevom sinu.
26I recite im: ‘Ovako kaže car: ‘Stavite ovog čoveka u zatvor i dajte mu po malo hleba i po malo vode dok se ne vratim u miru’.”
27Miheja na to reče: „Ako se zaista vratiš u miru, onda Gospod nije govorio preko mene.” I još reče: „Čujte to svi narodi.”
28Tako su car Izraela i Josafat, Judin car, krenuli na Ramot u Galadu.
29Car Izraela reče Josafatu: „Ja ću se prerušiti kad pođem u bitku, a ti obuci svoje carske haljine.” Tako se car Izraela prerušio i pošao u bitku.
30Car Sirije zapovedio je zapovednicima nad svojim bojnim kolima i rekao im: „Ne napadajte ni malog ni velikog, nego samo cara Izraela.”
31Kad su zapovednici nad kolima videli Josafata, pomislili su: „To je car Izraela.” I krenuli su na njega, ali Josafat je povikao tražeći pomoć i Gospod Bog mu je pomogao, i odmah ih je odvratio od njega.
32Zapovednici nad kolima videli su da to nije car Izraela, pa su prestali da ga gone.
33Tada je jedan čovek odapeo strelu i slučajno pogodio cara Izraela tamo gde se oklop sastavlja. Car reče svom vozaču: „Okreni kola i izvedi me iz boja jer sam teško ranjen.”
34Bitka je tog dana bivala sve žešća. Cara Izraela morali su da drže u uspravnom položaju u kolima nasuprot Sirijcima sve do večeri. Umro je kad je sunce zalazilo.